Iako nas u školi uče standardnom načinu pisanja linearnih bilješki koje se čine „uredne“ i „pregledne“, zapravo često sam tekst tih bilješki nije „uredan“. Između ostalog takav tip linearnog izražavanja je vrlo teško upamtiti. Često tekst iščitavamo i po nekoliko puta, podvlačimo dijelove koje su nam bitni a često na komad papira prepisujemo rečenice kako bismo ih upamtili.
Koliko je to zapravo učinkovito? Koliko nam je vremena potrebno da bismo na ovakav način zapamtili tekst? I možda najvažnije pitanje koliko se istog teksta nakon nekog vremena sjećamo???
S druge strane struktura mentalnih mapi može se činiti neobičnom jer nema tradicionalnih redaka i odlomaka teksta. No važno je napomenuti da je kod bilješaka bitan sadržaj, a mentalne mape tu imaju prednost. Njihova struktura je na prvi pogled netipična, čak se može činiti zbrkana no sam sadržaj je jasnije predočen i informacije su uočljivije.
U dobro strukturiranoj mentalnoj mapi daleko je lakše uočiti važne pojmove i uvidjeti njihovu povezanost ili suprotnost. Zato su neizmjerno korisne i kod podsjećanja i ponavljanja gradiva.
Kažemo kako menatlne mape izgledaju kao neuron, što znači da na prirodan način pohranjujemo informacije i na prirodan način ih se naknadno prisjećamo.
